SARAJEVO: Hoće još jednu obveznu članarinu !
Dok Udruga gospodarstvenika Posušje (UGP) ispituje mogućnosti pokretanja ocjene ustavnosti obvezne članarine za Vanjskotrgovinsku komoru BiH, gospodarske komore iz FBiH traže zakonsko rješenje po kojem bi članstvo u gospodarskim komorama u FBiH, ponovno, bilo obvezno! Očito da se ne snalaze u tržišnim uvjetima poslovanja pa ponovno traže siguran izvor prihoda kroz donošenje zakona koji bi im osigurao dobre i sigurne plaće.
U uvjetima kada je gospodarstvo u FBiH opterećeno s oko 73 % raznih fiskalnih i parafiskalnih davanja na neto plaću, svako novo opterećenje bilo bi neizdrživo.
U ovim recesijkim uvjetima poslovanja zakonodavna i izvršna vlast mora razmišljati kao smanjiti ukupno opterećenje gospodarstva, a ne povećavati ga, u protivnom, imat ćemo svaki dan sve veći broj nezaposlenih i sve veći broj tvrtki u ozbiljnim problemima.
UGP će na prvoj narednoj sjednici Upravnog odbora raspravljati o ovoj problematici i dogovoriti aktivnosti kako zaustaviti usvajanje zakona po kojem bi članstvo i članarina u gospodarskim komorama u FBiH bila obvezna.
sb/ugp
Evo što je objavila Fena:
Predsjednik Gospodarske komore Kantona Sarajevo (PKKS) Kemal Grebo smatra da je nužno što prije novo zakonsko rješenje o gospodarskim komorama u FBiH iz forme nacrta pretvoriti u zakon koji će se provoditi, pošto su komore “na izdisaju” i, kako kaže, u nemogućnosti da financiraju i svoje skroz umanjene aktivnosti.
Novi zakon o gospodarskim komorama u FBiH, naime, predviđa vraćanje obaveznog članstva, “što bi komorama omogućilo normalan rad i dalo mogućnost da ponovno budu sugovornik vlastima u ime cijelog gospodarstva“.
– Odmah nakon što je uvedeno dobrovoljno članstvo, 1.siječnja 2004. godine, vidjelo se da je izgubljena ona glavna uloga komore, a to je da zastupa interese cjelokupnog gospodarstva pred nadležnim državnim organima. Neobavezno članstvo pokazalo se jako loše jer gospodarstvo nije imalo ni ozbiljnog predstavnika, a u međuvremenu su se pojavila neka strukovna udruženja koja su manje-više zaživjela i nisu predstavljala pravog partnera vlastima u pregovorima kada su u pitanju bolji uvjeti privređivanja. Ovaj zakon se smatra i reformskim zakonom zbog toga što uvodi razne novine nakon deset godina rada komora u uvjetima kada nije bilo obavezno članstvo, kazao je Grebo u razgovoru za agenciju Fena.
Prošle godine Vlada FBiH i Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije uradili su Nacrt zakona o gospodarskim komorama u FBiH, u čijoj izradi su sudjelovale i komore. Nacrt zakona o gospodarskim komorama u FBiH upućen je u Parlament FBiH i o njemu treba biti otvorena javna rasprava.
Aktualnim, zakonskim rješenjem je predviđeno formiranje 10 županijskih i federalna komora, a pošto je bilo dobrovoljno članstvo dogodilo se da u pet županija te komore nisu zaživjele kako se očekivalo.
– Imali smo situaciju da komore u Orašju, Posušju, Jajcu, Goraždu i Livnu nisu se razvile kako se očekivalo, upravo zbog tog dobrovoljnog članstva. Druge komore, u Tuzli, Zenici, Bihaću, Sarajevu i Mostaru su se uspjele održati iako su se ozbiljno suočavale s financiranjem, mada su njihove funkcije značajno smanjene, rekao je Grebo.
Iz novog zakona proizlazi i prijedlog da dvije i više županija mogu formirati regionalnu komoru pod uvjetom da se vlade županija slože, što bi smatra Grebo, moglo ojačati sustav komora, a i gospodarstvo tih prostora oživjeti tom regionalizacijom.
– Smatramo da će iznos članarine svakako biti manji nego sada, jer komore trenutno imaju manje članova i oni ih faktički financiraju. Ono što je posebno zanimljivo, po novom zakonskom rješenju, jest to da će i tvrtke sa stranim kapitalom koje rade u FBiH morati biti učlanjene u komore, s obzirom na ravnopravnost koju imaju s domaćim tvrtkama. Članarina ne može predstavljati opterećenje gospodarstvu kako su to neki ocijenili i ona se ne može usporediti s doprinosima, porezom i slično. To je mali ulog za stvaranje boljih uvjeta za gospodarstvo i to se svakako poduzeću vrati višestruko, rekao je Grebo.
Očekuje, prema novom zakonu, da se na županijske komore prenesu i neka javna ovlaštenja, ističući pritom detašmane (dozvole za izvođenje građevinskih radova u Njemačkoj i još nekim zemljama).
– Dakle u novom zakonu je predviđeno da se ti operativni poslovi prenesu na županijske komore i da ljudi npr. ne moraju dolaziti u Sarajevo, već završiti posao u svojoj županijskoj komori. Ovaj zakon stvorit će podlogu da komore puno sinkroniziranije rade i tu bi bilo međukomorsko vijeće putem kojeg bi se vodio jedinstven registar. Zakon treba usvojiti što prije jer komore su “na izdisaju” i ne mogu financirati aktivnosti. Plaće su smanjene da bi se održale, ali to neće dugo trajati. Žalosno bi bilo da neke komore koje posluju 100 godina ugase se i nestanu, a za ponovno aktiviranje trebalo bi opet uložiti nekoliko milijuna KM, rekao je Grebo za Fenu.