Peter Sorensen: Slušajte poduzetnike dok nije prekasno

Od dana kada sam stupio na dužnost u Bosni i Hercegovini, prije više od godinu i pol, ohrabruje me stav određenih skupina u zajednici “sve je moguće”. Ovaj stav ne primjećujem toliko kod političara, ali ga primjećujem kod gospodarstvenika.

Njima je jasno kako, ako vlasti u BiH ne poduzmu praktične, odlučne i izravne korake k realizaciji odavno zakašnjelih ekonomskih reformi, mala i srednja poduzeća neće moći otvoriti nova radna mjesta u većoj i održivoj mjeri. BiH neće moći početi ostvarivati određeni napredak putem većeg izvoza. Prigoda da dođe do stvarne ekonomske integracije u Europu možda će biti izgubljena.

EU smatra iznimno bitnim poticati otvaranje novih poduzeća, u čemu se u proteklih nekoliko godina bilježi stalan pad. To je iznimno bitno za sve u BiH, obzirom kako mala i srednja poduzeća (do 250 zaposlenih) čine 99 posto gospodarstva u BiH. Međutim, izvjeća pokazuju kako za otvaranje nove tvrtke u BiH trenutno treba 40 dana i 12 zasebnih administrativnih postupaka.

Može i bolje, jer u nekim dijelovima zemlje za izdavanje urbanističke suglasnosti potreban je jedan dan, za građevinsku dozvolu nekoliko dana, a i nekoliko sati za upis izmjena kod gospodarskog društva.

Najslabija karika

U međuvremenu, mnogim potencijalnim investitorima komplicirane procedure u najvećem dijelu BiH govore kako bi svoja sredstva trebali uložiti na nekome drugom mjestu. To osjećanje potvrđuju statistički podaci prema kojima se BiH nalazi na dnu ljestvice kao najlošija u regiji u pogledu lakoće poslovanja.

Prema izvješću Svjetske banke o poslovanju, među 183 gospdarstva BiH zauzima 125. mjesto. Prema ovom izvješću, najslabiju kariku predstavlja pokretanje posla, gdje se BiH nalazi čak i niže, na 162. mjestu. Ako bi ovaj problem bio riješen, stopa nezaposlenosti bila bi drastično smanjena.

Tijekom proteklih mjeseci, a posebice na Sajmu gospodarstva u Mostaru, razgovarao sam s velikim brojem poduzetnika i gospodarstvenika, jer sam htio čuti njihove ideje i viđenje najboljeg načina na koji EU može pomoći zemlji, obzirom kako godišnje investiramo više od 100 milijuna eura u transfer znanja, infrastrukturu, institucije BiH i strukturne reforme.

Svi su mi rekli kako žele da njihova vlada unese promjene u gospodarski ambijent, kako u BiH postoji jedinstveni ekonomski prostor, postoje propisi koji im pogoduju, postoji transparentno oporezivanje i lojalna konkurencija.

Teške reforme

Ukoliko vlasti u BiH žele pokazati kako ozbiljno rade na stvaranju uvjeta za otvaranje novih radnih mjesta i postizanje većeg prosperiteta, morat će se pozabaviti teškim strukturnim reformama s kojima su, također, suočene ostale zemlje koje pretendiraju na članstvo u EU.

Zbog toga pozivam sve lidere u BiH da razmotre što će jedinstven ekonomski prostor donijeti Bosni i Hercegovini – što on, ustvari, znači.

Jedinstven ekonomski prostor znači unutarnje tržište BiH s dovoljnim brojem potrošača kako bi se održao komercijalni i industrijski rast. Bez investicija koje jedinstven ekonomski prostor može privući nema mnogo nade kako će sektor malih i srednjih poduzeća – koji može dovesti do ekonomske renesanse u BiH – napredovati.

Malim i srednjim poduzećima potrebno je unutarnje tržište i investicije – iscjepkano gospodarstvo BiH ne osigurava nijedno.

Jer nema sumnje kako su radna mjesta i gospodarstvo prioritet građana.

Peter Sorensen