Rasterećenje gospodarstva ključ za nova radna mjesta

Visoka nezaposlenost u BiH predstavlja najveći izazov za izbijanje socijalne krize, koji vjerovatno neće splasnuti dok se ne vrati snažniji gospodarski rast, zbog čega se mora raditi na rasterećenju gospodarstva.

Navedeno je to u najnovijem izvješću Svjetske banke o situaciji u gospodarstvu zemalja jugoistočne Europe koji je jučer objavljen. U izvještaju koji obuhvaća BiH, Crnu Goru, Srbiju, Makedoniju, Albaniju i Kosovo naglašeno je da će njihove ekonomije u cjelini zabilježiti gospodarski pad od 0,6 posto u 2012. godini. Prema procjenama Svjetske banke, BiH će na kraju ove godine ostvariti nultu stopu gospodarskog rasta.

– Ove zemlje se suočavaju sa velikim rizicima na pragu 2013. godine u kojoj se očekuje gospodarski rast od 1,6 posto – navedeno je u izvještaju.

Nezaposlenost i javni sektor
Ekonomisti Svjetske banke ističu da je visoka nezaposlenost i dalje veliki gospodarski i socijalni izazov za BiH, Srbiju, Makedoniju i Kosovo.

– Tri godine nakon što je svjetska kriza pogodila regiju, tržišta rada i dalje slabe. Nezaposlenost u BiH i Srbiji mnogo je veća u 2012. nego što je bila u 2008. godini. U Srbiji je stopa nezaposlenosti skočila za 11 posto, što je gubitak radnih mjesta bez presedana, dok je u BiH nezaposlenost porasla za skoro pet posto – navodi se u izvješću i naglašava da su za regiju naročito obeshrabrujući problemi nezaposlenost mladih i dugoročni nedostatak posla.

Iz Svjetske banke upozoravaju da u svim zemljama regiona dug javnog sektora predstavlja poseban izazov za fiskalno upravljanje i privatni sektor.

Vodeći ekonomist Svjetske banke i koordinator za ekonomsku politiku za zapadni Balkan Željko Bogetić rekao je da vlade zemalja zapadnog Balkana moraju provesti reforme koje pridonose dugoročnom rastu i otvaranju novih radnih mjesta. On je istakao da je najhitnije da se intenzivira reforma javne politike da bi se smanjio javni dug i ubrzale strukturne reforme, posebice u upravljanju javnim sektorom, poboljšanju investicijske klime i tržišta rada.

– Za BiH ovo znači da mora nastojati održati fiskalnu disciplinu i unaprijedi koordinaciju fiskalne politike. Potrebno je provesti i mjere usmjerene na smanjenje opterećenja privatnog sektora s ciljem potpore stvaranja novih radnih mjesta – kazao je Bogetić.

U Svjetskoj banci navode i da kretanja zarada u regiji odražavaju rezultate na tržištu rada, te da su u uvjetima velike nezaposlenosti, zarade uglavnom stagnirale, kao što je slučaj u BiH, ili opadale kao što je slučaj u Makedoniji i Crnoj Gori. Iznimka je Srbija, gdje su nominalne zarade rasle.

U izvještaju se napominje i da je ugrožen oporavak kreditne aktivnosti kao i fiskalne konsolidacije, dok nekvalitetni krediti iskazuju tendenciju rasta.

Javni dug
Prema ocjeni Svjetske banke, situacija nije sjajna ni kada je u pitanju javni dug, iako se u izvješću navodi da je stanje u BiH u okvirima održivog.

– Dug BiH je na kraju 2011. bio oko 40 posto BDP-a, ali s obzirom na osjetljivost razinu duga treba smanjiti u srednjoročnom razdoblju. U Srbiji, Albaniji i Crnoj Gori javni dug je prevelik – ističe se u izvještaju.

Upozorava se da bi se u srednjoročnom razdoblju ove zemlje mogle suočiti sa velikim rizicima koji bi mogli pokopati fiskalnu održivost.

– Visok dug u odnosu na BDP ugrožava najviše Srbiju, Albaniju i Crnu Goru, ali bi opći gubitak povjerenja u tržišta u usponu mogao pogoditi sve ove zemlje – dodaje se u izvještaju.

Ekonomisti Svjetske banke upozoravaju da poslije dvije godine duboke krize, sporog oporavka, rasta nezaposlenosti i siromaštva i nastavka recesije, postoji opasnost da zemlje jugoistočne Europe budu uhvaćene u začarani krug koji potencira ciklus dugoročne štednje, niskog, ako ne i negativnog gospodarskog rasta, visokog duga i još većih rizika od socijalnih potresa.

– Da bi se spriječio ovaj ishod vlade zemalja trebaju udvostruče napore ka ubrzanju fiskalnih i strukturalnih reformi – preporučila je Svjetska banka.

Ravnatelj Instituta za edukaciju u Vanjskotrgovinskoj komori BiH Duljko Hasić kaže da BiH ima ogroman broj nezaposlenih koji je premašio pola milijuna i da to predstavlja svojevrsnu “minu”.

– Osim toga, veliki problem je i to što se ne vidi neka posebna perspektiva za promjene u idućoj godini. Po ko zna koji put moram istaći da vlasti BiH ne čine dovoljno za stvaranje povoljnijeg poslovnog ambijenta. Nezaposlenost će biti ključni problem iu idućoj godini s obzirom na kroničnu nelikvidnost privrede i velika opterećenja kojima su poduzeća izložena – naglasio je Hasić i dodao da je veliki problem i to što su budžeti u BiH potrošački i da sav novac koji se prikupi ide u javnu potrošnju.

Reforme
Da bi prebrodile drugi val recesije i slabe kratkoročne izglede gospodarskog rasta Svjetska banka zemljama jugoistočne Europe preporučuje da pojačaju rad na reformama.

– Moraju se ubrzati reforme tržišta rada, investicijske klime i javnog sektora, ali i reforme sustava obrazovanja u pravcu unapređenja kvalitete srednjeg i visokog obrazovanja, rješavanja nesklada između kvalifikacijske strukture radne snage i potreba tržišta – navodi se u izvješću Svjetske banke.

poskok/ugp