Kamen bi mogao postati nositelj gospodarstva ?

Drago mi je da smo se napokon drznuli i odlučili koristiti Božji dar, u kojem ovaj naš kameniti krš ne oskudijeva. Znam da kamena ima dosta, ali su njegovi resursi ipak ograničeni, za razliku od ljudskih resursa, kojima nema kraja. Hoću reći, napokon ovaj resurs počinje svoj razvoj tražiti u znanosti – rekao je na otvaranju 1. simpozija “Hercegovina – zemlja kamena”, koji je jučer održan u Mostaru u prostorijama Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru.

Uključivanje znanosti

Skup, koji su organizirali Udruga “Zvuk kamena” Posušje, Građevinski fakultet te IGH d.o.o Mostar, a osnovni cilj je dignuti kamen na razinu koju on zaslužuje, i to preko jedne znanstvene institucije, a na ovim prostorima Građevinski fakultet je jedina institucija koja to može uraditi.

– Svjesni činjenice da živimo i djelujemo u kršu, kamenu, unatoč skoro neizdrživim financijskim poteškoćama na fakultetu, sa zadovoljstvom smo prihvatili ideju o održavanju ovog simpozija. Govoriti o kršu i kamenu, njegovoj ljepoti, a ne prisjetiti se dragog nam dr. Pere Marjanovića, nama na fakultetu nije moguće – rekao je dekan Građevinskog fakulteta prof. dr. sc. Ivan Lovrić, naglašavajući kako je ovaj simpozij dobio međunarodni karakter, s obzirom da u njegovom radu sudjeluju i stručnjaci iz Hrvatske. Glavni “krivac”, za ovo dvodnevno druženje stručnjaka za kamen je i predsjednik Udruge “Zvuk kamena” Posušje Frano Oreč, nakon pozdrava sudionicima simpozija, održao je uvodno izlaganje o povijesti razvoja kamenarstva od Drugog svjetskog rata do danas. – Ukratko ću napomenuti što nam to nudi kameno bogatstvo kojim raspolažemo. Dr. prof. Ivić, koji je napisao rad vezano uz dolomite na području općine Prozor kaže da je do sada poznato 300 proizvoda od kamena, ako uzmemo ovu činjenicu i ono što nam se nudi na području Hercegovine možemo reći da imamo jedno bogatstvo u prirodi. Osobno mislim da ovaj naš kamen može dati bar polovicu tih proizvoda – rekao je Oreč.

Nakon uvodnog izlaganja Oreča, svoje radove prezentirali su dr. Trpimir Kujundžić (Ležišta arhitektonsko-građevinskog kamena u Republici Hrvatskoj); dr. Ivo Galić (Arhitektonsko-građevinski kamen u Hercegovini, elementarna pojava ili čimbenik regionalnog razvoja); dr. Dragan Vidić (Primjena suvremenih tehnologija s ciljem poboljšanja iskorištenja ležišta arhitektonsko-građevinskog kamena); doc. dr. Đenari Ćerimagić (Uslojeni geološki geotehnički parametri za modeliranje brane u gabru); Radoslav Dodig (Povijesni spomenici i grobovi na području Zvirići i Zvirovići); Ivan Čamber (Potencijalna ležišta AG kamena na području Hercegovine); Frano Oreč ( Mogućnosti razvoja industrije kamena na području Hercegovine); doc. dr. Azra Kurtović (Prikaz zakonske regulative na području FBiH) i mr. Krešimir Šaravanja ( Prikaz rezultata ispitivanja AG kamena i tehničko-građevnog kamena s područja Hercegovine i jugozapadne Bosne. Nakon prezentacije, usljedila je bogata rasprava. Zaključci, koji će uslijediti, biti će smjernica za budući razvoj gospodarstva, a kamen bi trebao postati nositelj gospodarskog razvitka Hercegovine. Simpozij je danas nastavljen na kamenolomu Blidinje, a nakon čega će sudionici skupa obići lokacije u Parku prirode Blidinje.

VLM