Zašto se ne smanjuju i plaće političara u BiH?

Vlada Srbije jučer predstavljanim mjera za ekonomsku stabilizaciju u ovoj i narednoj godini, odlučila je od 2014. smanjiti plaće uposlenika u javnom sektoru. Plaće više od 60.000 dinara bit će smanjene za 20 posto, a više od 100.000 za 25 posto.Prema predviđenim mjerama, Srbija očekuje velike uštede kako bi taj novac preusmjerila u druge oblasti.

“Očekuje se ušteda od 100 do 150 milijuna eura (0,3 posto BDP-a, op.a.), što zavisi od postotka broja zaposlenih u javnoj upravi”, ocijenio je ministar financija Lazar Krstić.

Za razliku od Srbije u Bosni i Hercegovini nije bilo konkretnih rezova plaća u javnom sektoru. Naprotiv, u BiH su plaće zaposlenih u javnoj upravi veće i za 40 posto od prosječnih plaća u ovoj državi, a paradoksalno je i to da je nakon smanjenja plaća službenicima u Federaciji BiH za 4,5 posto pokrenut čak i štrajk. Ekonomski analitičar Vanjskotrgovinske komore BiH Duljko Hasić je, za Agenciju Anadolija je kazao da je zanimljivo da se plaće u javnom sektoru u BiH ne smanjuju iako je državi potreban novac kako bi “zakrpila mnoge rupe”.

“U javnom sektoru sve je po starome i nema nikakvih promjena u vezi sa smanjenjem plaća iako se zemlja nalazi u krizi. Zanimljivo je da mnoga javna poduzeća u BiH bilježe velike gubitke i godinama slabo posluju. Političari ne rade svoj posao kako to građani od njih očekuju, ali su njihove plaće i dalje vrlo visoke u odnosu na visinu primanja ostatka populacije u zemlji. Iako u javnom sektoru ne daju rezultate koje građani očekuju njihove plaće su visoke, i to se mora mijenjati”, rekao je Hasić.

Centar za zastupanje građanskih interesa (CPI) iz Sarajeva ranije je u nekoliko navrata upozoravao da su neopravdano visoke plaće zaposlenih u javnoj upravi i ukupan broj zaposlenih veliki teret koji limitira mogućnosti razvoja BiH i njene ekonomije, jer su ta izdvajanja u BiH najveća u ovom dijelu svijeta i znatno veća nego u Srbiji i Hrvatskoj.

Hasić ističe da su političari najveći krivci što su godinama plaće u javnom sektoru iste i nisu se smanjivale iako je novac potrebniji u mnogim drugim sferama, kao što su mirovine, obrazovanje, itd.

“Pod snažnim utjecajem politike i političkih stranaka održavana je situacija u kojoj su plaće u javnom sektoru postale skoro otporne na bilo kakva smanjenja. Štoviše, išlo se prema povećanju tih plaća. Političari vide politiku kao prostor gdje sami određuju plaće kako bi zaštitili sebe i svoje kadrove iz stranaka”, tvrdi Hasić.Prema posljednjim podacima, BiH izdvaja čak 12,8 posto BDP-a za plaće u javnom sektoru, a Hrvatska i Srbija oko 10 posto i manje.

Hasić napominje da mladi ljudi u BiH traže zaposlenje u javnom sektoru jer su svjesni da im to garantira dugoročno zaposlenje i visoke plaće.

“Mladi ljudi uopće ne žele u privatni sektor iako smo mi zemlja u kapitalističkom sistemu gdje je privatna inicijativa ključ napretka i razvoja. Tako bi bar trebalo biti u društvima sa otvorenom ekonomijom, ali kod nas je to obrnuto. Kod nas mladi ljudi vide zaposlenje u javnom sektoru kao debelu hladovinu u kojoj mogu ostati cijeli život”, smatra ovaj stručnjak. Hasić kaže da postoje mnoge anomalije u vezi sa visokim primanjima u javnom sektoru.

“Postoje mnoge neregularnosti u javnom sektoru koje je potrebno ukloniti. Ukoliko bi se plaće u javnom sektoru svele na neki realan nivo sigurno da bi država mogla napraviti velike uštede te taj novac usmjeriti u oblasti kao što su obrazovanje, zapošljavanje, mirovine, itd. Ovako se samo stvaraju ogromni gubici i najviše gube građani”, istaknuo je Hasić za Agenciju Anadolija.

vijesti.ba/ugp