BiH troši pet puta više energije po jedinici proizvoda nego države EU

Europska unija  obvezala se  smanjiti svoju godišnju potrošnju primarne energije za 20 posto do 2020. godine. Smanjenje energetske potrošnje i eliminiranje energetskih gubitaka spadaju u glavne ciljeve energetske politike Europske unije i stoga je energetska efikasnost  u srcu europske strategije Europa do 2020. u pogledu mudrog, održivog i sveobuhvatnog rasta i prelaska na ekonomiju koja počiva na efikasnom korištenju resursa.

Energetska efikasnost podrazumijeva skup isplaniranih i provedenih mjera čiji je cilj korištenje minimalno moguće količine energije za zadovoljavanje potreba uz istovremeno zadržavanje dovoljne razine udobnosti. Važno je istaknuti da se energetska efikasnost ne smije promatrati kao štednja energije jer štednja podrazumijeva određena odricanja dok energetska efikasnost nikako ne znači narušavanje uvjeta rada i življenja.

Godine 2010. stupila je na snagu nova EU direktiva o energetskim karakteristikama zgrada. Prema važećem EU zakonodavstvu propisuje se maksimalna godišnja potrošnja energije u zgradama od 95 KWh po 1 m2. U zgradama u Bosni i Hercegovini  troši se više od 200 KWh/m2 energije godišnje, dok se kod privatnih kuća ti pokazatelji kreću oko 350 KWh/m2 godišnje. Osim u zgradarstvu, značajan potencijal za smanjenje potrošnje energije postoji i u ostalim sektorima kao što su promet, javna rasvjeta itd. Kao ilustracija, samo zamjenom klasičnih rasvjetnih tijela sa LED rasvjetnim tijelima troškovi energije se smanjuju i do 70 posto uz istovremeno duži vijek trajanja rasvjete.

Za naše je prilike potrebno posebno istaknuti da bi smanjenje troškova za energiju u javnom sektoru istovremeno značilo i smanjenje javne potrošnje, a to bi trebalo značiti i bogatije socijalne i mirovinske fondove te veća ulaganja u razvoj gospodarstva.  Procjenjuje se da je, uz primjenu mjera energetske efikasnosti, potencijal smanjenja troškova za energiju preko 30 posto iznosa proračuna svih institucija u našoj zemlji. Ako bi se, primjera radi, povećala energetska efikasnost u javnim objektima za 20 posto, time bi se postigla ušteda od 420 milijuna eura godišnje, što predstavlja 3,8 posto BDP-a.

Podaci pokazuju da Bosna i Hercegovina trenutno troši oko 20 posto svog BDP-a na energiju, što je tri puta više nego u SAD-u ili zemljama EU te da troši skoro pet puta više energije po jedinici društvenog proizvoda nego države Europske unije, a dva i pol puta više od svjetskog prosjeka. Istovremeno, ukupna potrošnja energije po stanovniku u našoj zemlji je manja od svjetskog i europskog prosjeka. Ovo znači da smo s jedne strane vrlo siromašni, s niskim standardom i slabo razvijenim gospodarstvom, a s druge strane vrlo rastrošni kada je u pitanju korištenje energije.

Europska unija energetsku efikasnost smatra najvećim energetskim resursom u Europi i jednim od generatora gospodarskog rasta u budućnosti te stoga Bosni i Hercegovini na području energetske efikasnosti pruža značajnu podršku kroz DELTER projekt.

Jedan  od primarnih ciljeva projekta je  izraditi zakonsku legislativu za energetsku efikasnost, jer trenutno u Bosni i Hercegovini ne postoje zakoni o energetskoj efikasnosti te osigurati preduvjete za osnivanje Agencije za energetsku efikasnost.

Građani će od projekta imati višestruku korist. Primarno će se to vidjeti na znatno manjim računima za električnu energiju, zatim kroz izgradnju kapaciteta na polju energetske efikasnosti, što će poduprijeti razvoj lokalnog gospodarstva, a time i cijele zemlje, osigurati nova radna mjesta te ublažiti negativni utjecaj klimatskih promjena.

Energetska efikasnost se  u Bosni i Hercegovini, prije svega, ogleda u projektima renoviranja starih zgrada i ugrađivanja toplinskih izolacija koje štede do 70 posto toplinske energije. To je posao za koji se pretpostavlja da će trajati 15-20 godina te da će svake godine tržišni kolač iznositi oko 1 milijardu eura što je velika  prilika za pokrenuti naše zamrlo gospodarstvo.

Očito je da naš energetski potencijal budi interes međunarodne javnosti, a na nama je da taj interes pretvorimo u gospodarski rast države i društveni probitak svih naših građana. Ne dopustimo sebi da propustimo i ovu priliku.

ugp